Prvi dan Ramazana u Novom Pazaru

Uzvišen osećaj za vreme posta

   

Novi Pazar - Sunčan i sparan dan u Novom Pazaru, kao i nekoliko prethodnih. Na prvi pogled sve je isto, a ipak ništa isto nije. Počeo je Ramazan i od ranog jutra ovaj grad izgleda nekako drugačije, svetije, uzvišenije. Građani menjaju svakodnevne navike.

Oko 21.30 vernici idu u džamije, jer tada počinje posebna molitva-teravija
 

U kafečajnici u centru grada nema gužve, sedi nekoliko starijih Novopazaraca, a i oni ne piju ništa, ne puše, došli po navici da proćaskaju sa prijateljima. Grad nekako tih, nema ustaljene buke i saobraćajne gužve. Većina Bošnjaka, barem oni koji rade u državnim službama, uzima godišnji odmor upravo u ramazanskim danima, da bi se posvetio postu i porodici.

 

U podne grad nekako i poče da liči na onaj Novi Pazar koji znam. A onda, u ranim poslepodnevnim satima počinje da se širi miris pitica (lepinja), bez kojih se ne može zamisliti nijedan iftar (prvi obrok tokom ramazanskog dana, oko 20 časova). U prvim redovima za pitice ispred pekara ima i pravoslavaca, koji jednako vole ovaj ukusni specijalitet kao i njihove komšije i prijatelji Bošnjaci.

 

Meteorolozi najavljuju tople i duge dane, ali oni za šezdesetogodišnju Nafiju Murić ne predstavljaju prepreku da isposti i ovaj Ramazan. Ona žuri do obližnje prodavnice po namirnice, ali ipak zastade da prozbori koju sa reporterom "Blica".
   

- Iako nisam zdrava, za vreme Ramazana me ništa ne boli. Osećam se lako, kao da mi je 20 godina. Čitam Kuran, učim jasine (molitva za mrtve), pomažem snahi u pripremanju iftara i sufura (poslednji obrok tokom ramazanskog dana, pred zoru). Nakon iftara obavezno idem u džamiju na teravije, osećam se uzvišeno. Volela bih da Ramazan duže traje - kaže Nafija.


Ona dodaje da joj je vrlo stalo da na trpezi tokom iftara i sufura ima što više starinskih specijaliteta, koje je od svoje majke davno naučila i da sada ona svojim naslednicama verno prenosi recepte.


- Iftarimo se obično klekom, bozom ili nekim sokom i urmama. Od jela spremam jahniju, đuveč, pilav ili punjene paprike, a od poslastica kadaif, baklavu, dudove ili sulpitu. Za sufur obavezno mesimo neki specijalitet od testa, poput pite, bureka ili mantija - priča nam ova vredna žena.


Ramazan je sveti mesec u kojem je počela objava Kurana. Svake godine se pomera za deset dana unapred, a ove godine traje do 9. septembra, kada će muslimani slaviti najveći praznik - Bajram. Cilj posta je vežbanje strpljenja, smirivanje duše, i uzdržavanje od ružnih misli i dela. Odlika muslimanskog posta je odricanje od jela, pića i strasti. Post počinje od izlaska sunca, a završava se zalaskom sunca. Propisano je da nisu obavezni da poste bolesni, trudnice i teški fizički radnici.


Prvi dan Ramazana je polako na izmaku, redovi ispred pekara sve duži, svi negde žure i jure. A onda oko 20 sati kada se sa desetina minareta čuo glas mujezina koji poziva vernike na akšam (večernja molitva) i objavljuje početak iftara u gradu nastaje tajac. Ulice prazne, tek pokoji prolaznik. Nakon dugog dana vreme je za porodično okupljanje nad trpezom i iftar. Oko 21.30 vernici idu u džamije, jer tada počinje posebna molitva - teravija.


Četrdesetogodišnji Muamer Ličina kaže da teravije nikako ne propušta, jer one su za njega sastavni deo Ramazana.


- Hvala Alahu, bez problema sam danas postio. Presrećan sam zbog toga, osećam se tako čisto i uzvišeno da nemam reči kojima bih to opisao. Post je dobar način da se čovek barem nakratko približi milionima gladnih ljudi u svetu, da se makar nekako solidariše sa njima - kaže Muamer.


Pred džamijom srećemo i Sanelu, Novopazarku koja već 15 godina živi u Švedskoj.


- Trudim se da svake godine makar desetak dana Ramazana provedem u Novom Pazaru, kod mojih roditelja. Prosto, volim miris Ramazana ovde, volim ovu atmosferu koja me vraća na period detinjstva. I dan-danas se sećam naših šala i začikavanja kada bi čekali u redu za pitice - kaže Sanela.


Noću se muškarci druže u kafečajnicama, neretko tamo sede do sufura. Mladi odlaze u mnogobrojne mlečne restorane, kao i kafiće, od kojih neki tokom Ramazana ne služe alkohol. Žene se okupljaju uglavnom u kućama, obilaze i dočekuju rodbinu, spremaju sufur, razmenjuju recepte.

 

I Srbi poštuju Ramazan
Za svaku pohvalu je činjenica da u velikim firmama i ustanovama, poput Zdravstvenog centra, vlada izuzetna tolerancija između Srba i Bošnjaka, pa se Srbi iz poštovanja ustručavaju da jedu i piju pred muslimanima u vreme posta. I oni čekaju iftar da bi večerali sa svojim kolegama i prijateljima, a kažu i da su sufuri, kada svi zajedno u toku dežurstva večeraju i niko se ne izdvaja.

 

Novi album Olivera Dragojevica!!!

Oliver Dragojevic - Samo da je tu (2010)



Tracklist:

01. Dao bi se kladit (4:26)
02. Izgubljena ric (3:18)
03. Jubavi mala (4:15)
04. Moja ljubav i moj kriz (4:16)
05. Ne postojim (4:19)
06. Prije sna (4:48)
07. Sve dok mi je tu (4:54)
08. Tristeca (4:39)
09. Vise nismo svoji (4:24)
10. Vjerujem u andjele (3:42)
11. Vrime bez vrimena (3:47)
12. Za onu viru (4:17)


http://rapidshare.com/files/407174274/Oliver_-_Samo_da_je_tu__2010_.rar.html

Ne ljutite se kad vam ne radi Fejsbuk

Prema načinu na koji funkcioniše društvena mreža Fejsbuk, većina tradicionalnih pristupa opsluživanju web sadržaja ne bi bila uspešna, ni praktična.

 

 Izazov za webmastere Fejsbuka je da održe sajt, kao i da na njemu "sve glatko" teče", s obzirom na to da moraju da vode računa o sajtu koji ima oko pola milijarde aktivnih korisnika.


Ono sa čim se Fejsbuk svakodnevno suočava je servisiranje 570 milijardi pregledanih stranica mesečno (prema podacima Gugla). Na Fejsbuku ima više fotografija nego na svim foto sajtovima zajedno (uključujući i sajtove kao što je Flickr).


Svakog meseca se na Fejsbuk postavi više od tri milijarde fotografija. Sistemi tog sajta podrže 1.2 miliona fotografija svake sekunde, što ne uključuje Fejsbukove slike. Više od 25 milijardi delova sadržaja (osvežavanje statusa, komentari, itd) se "šeruje" svakog meseca.


Takođe, neverovatan podatak je da Fejsbuk ima više od 30.000 servera i ta brojka je od prošle godine. 

Kako se proizvode lopte za svetsko prvenstvo u Africi 2010

Uprkos žalbi, FIFA podržava svoju meč loptu. Lopta je u produkciji adidas, koja je dugogodišnji partner FIFA-e i veoma je iskusan u ovoj oblasti navodi Nikolas Maingot, šef medijskog odeljenja FIFA. Ovaj proizvođač je testiran i to je dokazano. 

Po strani kontraverzne priče koje kruže, posmatrajući proizvodni proces iza nove adidas svetskog kupa lopte je prilično fascinantan. Ceo proces je izvršen u vremenu od četiri ipo minuta. 

Fantastican proces!  

U Novom Pazaru održan protest protiv izraelskog napada na humanitarce

U Novom Pazaru održani protesti protiv Izraela

 

Nevladina organizacija za mlade “Svetionik” organizovala je danas mirne proteste u Centru Novog Pazara. Povod za proteste su napadi Izraelske vojske na humanitarni konvoj i palestinski narod, a skup je krenuo u mirnu protestnu šetnju u 14h časova.

Nekoliko hiljada okupljenih građana je sa zastavama Palestine, Turske, zastavama sandžačkih Bošnjaka i transparentima prošetalo do raskrsnice iznad Ekonomske škole a zatim i nazad do mjesta polaska, gdje su nakon obraćanja Mr. Muhameda ef. Demirovića klanjali dženazu namaz u odsustvu namijenjenu poginulim aktivistima turskog konvoja.
 
U cijelom svijetu se održavaju protesti nakon napada izraelskih komandosa na brodove koji su prevozili humanitarnu pomoć za Palestinu.  
 
 

 

Telefonski razgovor i internet za 600 dinara

Telefonski razgovor i internet za 600 dinara

Do kraja ove nedelje drugi operator fiksne telefonije „Orion telekom“ dobiće prve korisnike čime će faktički biti okončan monopol u ovoj oblasti. Kako u intervjuu za „Blic“ navodi generalni direktor ove kompanije Slobodan Đinović, osnovni paket, koji će podrazumevati pristup internetu i telefoniranje, koštaće 600 dinara.

 

Đinović objašnjava da je „Orion“ licencu dobio na tenderu koji je Ratel sproveo u junu prošle godine.

 

- Deljene su dve licence, a mislim da je devet kompanija, što domaćih što stranih, pokazalo interes. U poslednjem krugu licitacije učestvovale su četiri kompanije, od toga smo mi izlicitirali 540.000 evra.


Kako to da se do sada nije mnogo pričalo o vama, nije bilo bombastičnih najava?
- To je pitanje za samog regulatora. Možda je razlog i u tome što i mi nismo imali interes da se o tome naširoko priča. Naša je pre svega orijentacija bila da se pokrenemo i što hitnije završimo posao izgradnje sistema.
 

Kada će građani moći da dobiju broj telefona?
- Nadam se do kraja ove nedelje. Sve smo u suštini završili. Sada smo u poslednjoj fazi završetka tehničkog testa. Sve ostalo sa naše strane je spremno i možemo da krenemo odmah.
 

Šta sada jedan građanin treba da uradi ukoliko želi da postane vaš klijent?
- Da pozove naš kol centar ili da se informiše putem interneta ili da dođe na bilo koje prodajno mesto koje imamo u svim većim gradovima. To su bivša prodajna mesta „Sezam proa“. Korisnik zatim dobija ugovor koji potpiše na licu mesta, dobija uređaj, koji kod kuće uključi u napajanje i tako istog momenta dobija servis.
 

Koliko će to da košta?
- Osnovni paket je oko 600 dinara za koji će biti ponuđen određeni pristup internetu, određena brzina i određena količina saobraćaja telefonom. Za sve preko toga postojaće cenovnik na osnovu koga ćete dobijati račune.
 

Znači plaća se unapred?
- Ono što smo hteli da uradimo, pošto građani danas već plaćaju neku pretplatu, hteli smo da za tu pretplatu nešto dobiju, da ona ne bude samo nešto na osnovu čega ostvaruju pravo na fiksni telefon. Praktično, ovim sistemom plaćate koliko potrošite. Za tu pretplatu davaćemo određene usluge, a za sve preko toga postojaće cenovna politika. Mi ćemo da ponudimo pakete usluga - i pristup internetu i fiksnu telefoniju. To zajedno će biti mnogo pristupačnije nego kada ih izdvojite pojedinačno.
 

A da li će taj dodatni račun da bude pripejd ili postpejd?
- Biće i jedan i drugi sistem, s tim što u prvom momentu krećemo sa postpejd sistemom, a kasnije ćemo uvesti pripejd za one korisnike koji imaju takve zahteve jer ne koriste usluge non-stop nego periodično.
 

Kada građanin promeni operatora, dobija novi broj?
- U ovom trenutku korisnik će dobiti naš broj i tako će biti sve do kraja godine, jer ima najava Ratela da će onda uvesti sistem prenosivosti broja. Tada će korisnik biti vlasnik svog broja i moći će da ga prenosi na koju god mrežu poželi.
 

Kakva će biti numeracija?
- Klasičan broj fiksne telefonije, pozivni je isti za sve gradove. Naša numeracija počinje sa četiri, pa onda još šest brojeva.

Da li već ima zainteresovanih?
- Da. Praktično već imamo listu na koju se ljudi prijavljuju. Ono što je interesantno, ljudi se u nekim krajevima Srbije gde nije bilo infrastrukture organizuju i naprave listu zahteva korisnika i to nam proslede.
 

Koliko očekujete da imate korisnika do kraja godine?
- Naš plan je da u naredne dve-tri godine ostvarimo 100.000 korisnika, a naš sistem je projektovan da može da prihvati daleko više od toga. To su otprilike oni korisnici koji žele uslugu a nemaju je, oni koji imaju dvojničke veze i tako dalje.
 

To znači da više neće postojati dvojnici?
- Onog momenta kada dođemo sa našom mrežom do svih tih dvojnika, ili neko od drugih operatera, kada građani pređu na naprednije sisteme, onda će dvojnici sami po sebi da nestanu.
 

Kako sa konkurencijom?

 

- Bitno je probuditi kod korisnika svest da postoji konkurencija. Ja mislim da je „Telekom Srbija“ vrlo jak konkurent, očekujem da će to biti žestoka konkurencija, ali i lojalna, da će se poštovati sva pravila koja propisuje zakon i da ćemo da se borimo za svakog korisnika. Mislim da će građani od toga imati dosta koristi. Kada krene i „Telenor“, utakmica će biti još interesantnija.

 

Šta korisnici treba da znaju:
- numeracija novog broja počinje cifrom 4
- osnovni paket usluga za određeni broj impulsa i internet košta 600 dinara
- za pokretanje usluge je potrebno samo potpisati ugovor u poslovnicama „Oriona“ (bivši „Sezam pro“)
- detalji o paketima usluga mogu se naći na sajtu www.oriontelekom.rs

 

Do 2015. ulaganje od 50 miliona evra
Koliko ćete uložiti u narednih godinu dana?
- Mi smo do sada uložili 22 miliona evra, a do 2015. godine trebalo bi da uložimo 50 miliona. Konkretno za sledeću godinu trebalo bi da uložimo još oko 11 miliona evra.